Trebaju li se mikro poduzetnici bojati ulaska u sustav PDV-a? Članak obrađuje problematiku na 2 konkretna primjera vezana uz uslužnu i građevinsku djelatnost.
Kako ulazak u sustav PDV-a utječe na uslužnu djelatnost?
Porez na dodanu vrijednost se u pravilu naplaćuje od kupca i prosljeđuje državi za pripadajući dio. U ovom primjeru promatramo paušalni obrt koji se bavi uslužnom djelatnosti i posluje po B2B modelu, što znači da su kupci drugi poslovni subjekti; mali i srednji poduzetnici koji su u sustavu PDV-a. Obzirom na navedeno, dodavanje PDV-a na finalnu cijenu ni na koji način ne utječe na krajnjeg kupca, budući da porez na dodanu vrijednost u tom slučaju nije trošak već „prolazna“ stavka (odbitak pretporeza).
Ono što se mijenja ulaskom u sustav PDV-a za mikro poduzetnika je dodatni angažman knjigovođe prelaskom iz paušalnog oporezivanja na oporezivanje dohotka. Osim složenijeg vođenja knjiga, važan aspekt je i dohodak. Ukoliko se radi o poslovnom modelu koji se temelji na ostvarivanju primitaka od pružanja „čistih“ usluga koji nema značajnih izdataka, može doći do povećanja porezne osnovice, a time i obveze poreza na dohodak.
Primjer ulaska u sustav PDV-a za građevinsku djelatnost
Uzmimo za primjer mali građevinski obrt s nekolicinom zaposlenih koji se bavi završnim i pomoćnim radovima (okoliš, sanacija itd.). Kupci su primarno fizičke osobe, građani, pa se radi o B2C poslovnom modelu u kojem se naplaćuje samo rad bez nabave materijala. Obrt je dobio jednokratnu ponudu za obavljanje usluga većoj hotelskoj kući, pa vlasnik odlučuje ući u sustav PDV-a. Budući da je sklopljeni posao značajnog iznosa, vlasniku se ulazak u sustav PDV-a činio dobrom opcijom. Nakon određenog vremena i povratka svojoj uobičajenoj strukturi kupaca, shvaća kako je za rad sa privatnim osobama optimalan obrt koji nije u sustavu PDV-a. Zašto? Zato što takvog kupca zanima iznos, a ne struktura finalne cijene koju on plaća. Dakle, u ovom slučaju je ulazak obrta u sustav PDV-a smanjio njegovu konkurentsku prednost.
Zaključak
- Odluku o ulasku u sustav PDV-a treba donositi pojedinačno, ovisno o poslovnom modelu (B2B/B2C), budućoj strategiji i planiranim investicijama (svaka investicija je skuplja za 25 % ako nismo u sustavu PDV-a)
- Prema iskustvu, prelazak iz paušalnog oporezivanja u oporezivanje dohotka za uslužne djelatnosti često znači i potreba za značajnijim podizanjem primitaka kako bi isto bilo isplativo („bolje 59 u paušalu, nego 66 u dohotku“)
- Osim PDV-a, prelaskom iz paušalnog u dohodovno oporezivanje, važno je uzeti u obzir i kalkulaciju dohotka budući da poduzetnici često zanemare taj čimbenik pa se iznenade prilikom porezne prijave
- Dodatni angažman knjigovođe ne treba gledati kao dodatni trošak niti opterećenje. Dapače, stručna vanjska podrška omogućuje vlasniku veći fokus na samo poslovanje. Rast prometa i ulazak u PDV pokazuju kako je poslovanje doseglo razinu koja zahtijeva podjelu poslova za daljnji razvoj.
- Poslovni model treba promatrati sa stajališta kupca jer bez kupca nema ni poslovanja
