I dalje aktualna tema među poduzetnicima je ostvarenje prava na bespovratna sredstva ako je moguće. Dugotrajna imovina koja se nabavlja bespovratnim sredstvima može biti materijalna i nematerijalna. Cilj ovog članka je upoznati sve dionike o utjecaju primljenih potpora na temeljne financijske izvještaje: bilancu, račun dobiti i gubitka te novčani tok (cash flow).
Sustav knjiženja
Da bismo razumjeli promjene u svim izvješćima, moramo znati kako se rade osnovna knjiženja. Primitak potpore knjiži se u bilanci kao povećanje novca, a s druge strane i kao odgođeni prihod u sklopu skupine 29- pasivna vremenska razgraničenja (povećanje obveze).
U novčanom toku povećanje obveze je porast, a smanjenje obveze je smanjenje neto novca. To znači da primitak sredstava automatski nije povećanje prihoda a ujedno i porezne osnovice. Kako to?
Odgovor je u računovodstvenom načelu sučeljavanja prihoda i rashoda. Kako se dugotrajna imovina troši kroz amortizaciju (u idućim godinama), tako će se priznavati i alikvotni prihod od primljene potpore.
Primjer
Nabavljen je stroj u vrijednosti 100.000 €, a stopa sufinanciranja bila je 80%, dakle, bespovratno je dobiveno 80.000 €. Ako je korisni vijek trajanja primjerice 5 godina, stopa amortizacije je 20% (obračun kreće od prvog mjeseca nakon što je stavljen u uporabu).
To znači da će se idućih 5 godina knjižiti trošak amortizacije u visini 20.000 €, a istovremeno će se oslobađati i prihod te će se 1/5 odgođenog prihoda u vidu potpore pretvarati u prihod u visini 80.000/5 = 16.000 €. Dakle istovremeno za svaku godinu knjižimo trošak u visini 20.000 € i prihod od potpore u visini 16.000 €.
Zaključak
Sa stajališta poduzetnika i voditelja financija, potpora blagotvorno utječe na poslovanje i nema opasnosti od naglog povećanje porezne osnovice jer se prihod razgraničava po razdobljima i prati ga trošak amortizacije kao porezno priznati trošak.
Sa strane poslovnog planiranja, treba voditi računa o stopi amortizacije, te o tome da se prihod planira po razdobljima u računu dobiti i gubitka, ali i isključi iz novčanog toka osim u nultoj godini kad se stvarni primitak i dogodi. Dodatno, ovisno o vrsti opreme i specifičnostima, trebali bi planirati izdatke za održavanje opreme. Stvarna isplativost potpore ovisit će o tome koliko je novom opremom unaprijeđen poslovni proces.
Bankari (financijeri) često u praksi provode „blic“ provjeru na način da se uzme dobit+amortizacija kao pokazatelj kreditne sposobnosti. U ovom slučaju, to bi navelo na krivi trag jer je prihod od potpore samo računovodstveni, bez pokrića u priljevu. Obzirom da se ionako ne knjiži u prihode od prodaje, već u „ostale“ ili “izvanredne”, za otplatni kapacitet bi trebalo koristiti formulu:
OTPLATNI POTENCIJAL: EBITDA – porez – CAPEX +/- (promjena radnog kapitala) – isplata dobiti
Za davatelja potpore je važno da se sredstva utroše namjenski, stave u uporabu i doprinesu ciljevima koji su napisani u projektnom prijedlogu (uz istaknutu oznaku vidljivosti).
