U ovom članku dajemo uvid u poslovanje poduzetnika obrtnika (primici od 40.000 – 1.000.000 €) te slobodnih zanimanja (odvjetnici, geodeti, stomatolozi, doktori obiteljske medicine, javni bilježnici…) i obrađujemo stvarni primjer iz prakse.

Isplaćuje li obrtnik sebi plaću?

Ponekad dobijem upit pitanje bankara vezano uz obrtnike: Isplaćuje li sebi plaću? Ovo pitanje se stalno provlačilo praktički od kad radim, a to je preko 20 godina.

Odgovor je: obrtnik si ne može isplaćivati plaću, jedino što ima kao kreditnu sposobnost je dohodak kao razlika između porezno priznatih primitaka i izdataka.

Isti može redovito sebi isplaćivati fiksni iznos npr. 1.200 €, ali to nije plaća nego akontacija dohotka. Dakle, takva redovna isplata zapravo ima neutralni utjecaj na kreditnu sposobnost. Temeljem toga eventualno se može zahtijevati minus po računu ili kreditne kartice.

Specifičnosti dohodaša

Važno je istaknuti kako je dohodak zapravo porezna kategorija jer se utvrđuje poreznom prijavom, stoga možemo imati stvarne izdatke npr. reprezentacija, korištenje vozila i slično koje smo platili, ali nisu 100% porezno priznati, stoga uvećavaju dohodak, premda tih novaca u smislu dohotka nema. Dodatno, iznos amortizacije (otpisa) se kao i kod firmi vodi kao porezno priznati izdatak premda nema odljeva sredstava.

Često se u stručnim krugovima ističe važnost praćenja kvalitete poslovanja na bazi cash flowa, što ima smisla. Ovdje se to primjenjuje u 100% iznosu jer se primici i izdaci priznaju kad su naplaćeni osim amortizacije. Međutim, to ima svoje manjkavosti i diskrepancije jer nemamo punu sliku kao kod firmi gdje spajamo 3 izvješća da imamo „big picture“. Jer ako smo u zadnja mjeseca godine fakturirali veći iznos i odradili, naravno da je to relevantan podatak za poslovanje, premda će naplata biti u sljedećoj godini.

Primjer za analizu (stvarni slučaj star 15-ak godina)

Obrtnik se bavi stanogradnjom i ulaže u projekt. Dolazi u banku gdje se na poreznoj prijavi vidi gubitak tj .negativan dohodak – 600 tisuća kn!? Odbijen kredit na domicilnoj banci. Zvuči logično? Klijent dolazi do nas i analizom poslovanja i porezne prijave dolazimo do zaključka da je sve OK !!?? Što sam napravio? „Preveo“ ovu poreznu prijavu na dvojno knjigovodstvo, odnosno napravio „zamišljenu“ bilancu kakva bi bila da je to radio kao firma. U tom slučaju, plaćanje dobavljača za zgradu bilo bi na zalihama, a ne u trošku (izdatku) i ne bi bio gubitak nego dobit. Uz adekvatno obrazloženje odobren manji kredit i akviziran klijent iz druge banke.

Zaključak

Poslovne knjige temeljem načela blagajne imaju svoje prednosti jer se jasno vidi stanje novca, ali i bitne nedostatke koji se moraju uvažiti i „ublažiti“ dodatnim analizama i korištenjem dodatne dokumentacije kao što su prometi kupaca i dobavljača, stanje zaliha i slično.

Često se može čuti kako obrtnici teže dolaze do kredita? Vjerojatno ima istine u tome, a razlog je u tome što jedino dohodak ostane kao osnovica. Ali iz tog dohotka se alimentiraju i svi krediti kao obrt, svi krediti kao fizička osoba, sva dodatna ulaganja, i ono što je jako bitno, a to su troškovi života.

KREDITNA SPOSOBNOST = (DOHODAK+AMORTIZACIJA) – (POREZ NA DOHODAK + POSTOJEĆI KREDITI i LEASING OBRTA + POSTOJEĆI KREDITI FIZIČKE OSOBE + TROŠKOVI ŽIVOTA (definira svaka banka zasebno)

Napomena da se kod kredita i financijskog leasinga obrta u otplate računa samo glavnica, jer je kamata porezni priznati izdatak i kamata je već umanjila dohodak. U izdatke kao odbitak bi se još eventualno mogao dodati CAPEX (ulaganja u dugotrajnu imovinu iz vlastitih izvora).

Slobodno nam se obratite za pomoć i dodatna pitanja, rado ćemo vam pomoći.